Hrvatski jezik je nastao na temelju staroslovenskog jezika. Prvo pismo je bila glagoljica, pa ćirilica, zatim poseban oblik ćirilice - bosančica, a tek u XIV veku je uvedena latinica. Tada dolazi do procvata pismenosti i književnosti na hrvatskom - crkvenoslovenskom jeziku, ali već krajem XV veka počinju da se izdvajaju prvo čakavski, zatim štokavski dijalekat. Prvi hrvatski rečnik je napisan 1595.godine na osnovu čakavskog narečja. Kajkavsko narečje se izdvaja 1573.godine, a uz politički uticaj biva prihvaćeno kao opštehrvatski jezik, nakon raspada Kraljevine Jugoslavije.
Hrvatski jezik spada u grupu indoevropskih južnoslovenskih jezika, koji se kao standardni jezik izdvojio 1991.godine iz srpskohrvatskog jezika. Hrvatska je 2013.godine pristupila Evropskojh Uniji, te hrvatski jezik predstavlja njen 24. službeni jezik. Hrvatski jezik je nastao na temelju staroslovenskog jezika. Prvo pismo je bila glagoljica, pa ćirilica, zatim poseban oblik ćirilice - bosančica, a tek u XIV veku je uvedena latinica. Tada dolazi do procvata pismenosti i književnosti na hrvatskom - crkvenoslovenskom jeziku, ali već krajem XV veka počinju da se izdvajaju prvo čakavski, zatim štokavski dijalekat. Prvi hrvatski rečnik je napisan 1595.godine na osnovu čakavskog narečja. Kajkavsko narečje se izdvaja 1573.godine, a uz politički uticaj biva prihvaćeno kao opštehrvatski jezik, nakon raspada Kraljevine Jugoslavije.
Ljudevit Gaj je u XIX veku standardizovao latinicu i uspostavio pravopis. 1850.godine poznat je Bečki dogovor - sporazum hrvatskih, srpskih i slovenačkih pisaca o zajedničkom književnom jeziku ovih naroda, koji je realizovan 1954.godine Novosadskim dogovorom o formiranju srpskohrvatskog jezika, karakterističnog po štokavskom narečju i ijekavskom izgovoru. Dogovoreno je da se jezik razvija u Beogradu i Zagrebu, zatim das u latinica i ćirilica ravnopravna pisma, kao i to da su ekavsko i ijekavsko narečje u svemu ravnopravni. Srpskohrvatski je funkcionisao kao lingua franca - jezik kojim govore narodi različitih jezičkih područja. 1960.godine izrađen je zajednički pravopis - jedan od strane Matice hrvatske ( na ijekavskoj latinici ), a drugi od strane Matice srpske ( na ekavskoj ćirilici ). Matica hrvatska donosi “Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika” 1967.godine, gde se poziva na suverenost hrvatskog jezika i pravo da jezik naziva sopstvenim imenom. Nakon raspada zajedničke države, ustavom iz 1990.godine hrvatski postaje službeni jezik Republike Hrvatske. Pod političkim uticajem forsira se uvođenje novih hrvatskih reči radi što većeg odvajanja od srpskog jezika.
Hrvatski jezik je razumljiv većini pripadnika bivših zemalja KSHS. Međutim, za zvanične i državne dokumente, bitno je da se obezbedi kvalitetno i verodostojno prevođenje sa srpskog na hrvatski jezik, kao i adekvatno prevođenje sa hrvatskog na srpski jezik. Prevodilačka agencija ABC prevodi nudi na jednom mestu sve vrste prevođenja sa hrvatskog jezika, kao i mogućnost angažovanja sudskih tumača za hrvatski jezik. Stručni smo da prevodimo sa hrvatskog jezika tekstove na druge svetske jezike ili u obrnutim situacijama da obezbedimo prevođenje na hrvatski jezik. Prevodi sa hrvatskog jezika u određenim situacijama moraju overu od strane sudskih tumača za hrvatski jezik.
Naši prevodioci za hrvatski jezik su prošli sve neophodne testove I poseduju sertifikate i dozvolu Ministarstva pravde da mogu vršiti prevođenje sa hrvatskog jezika i overavati pečatom prevode sa hrvatskog jezika. Ukoliko Vaši prevodi moraju imati ovakvu potvrdu, angažujte naše iskusne prevodioce za hrvatski jezik!