Hrvatski jezik kao službeni jezik upotrebljava se, osim u Hrvatskoj, još i u Bosni i Hercegodini, Crnoj Gori, Srbiji (Vojvodina), Austriji (Gradišće), delovima Rumunije i Italije. Ulaskom Republike Hrvatske u Evrposku Uniju, hrvatski jezik postaje i jedan od službenih jezika ove institucije. Hrvatskim jezikom govori oko 6 miliona stanovnika, uglavnom naseljenih na području Balkana, ali je jedan deo govornika ovog jezika naselio takođe i druge kontinente. Hrvatski jezik je regulisan od strane Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika, a oblast koja se bavi hrvatskim jezikom poznata je kao kroatistika.
Hrvatski jezik kao službeni jezik upotrebljava se, osim u Hrvatskoj, još i u Bosni i Hercegodini, Crnoj Gori, Srbiji (Vojvodina), Austriji (Gradišće), delovima Rumunije i Italije. Ulaskom Republike Hrvatske u Evrposku Uniju, hrvatski jezik postaje i jedan od službenih jezika ove institucije. Hrvatskim jezikom govori oko 6 miliona stanovnika, uglavnom naseljenih na području Balkana, ali je jedan deo govornika ovog jezika naselio takođe i druge kontinente. Hrvatski jezik je regulisan od strane Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika, a oblast koja se bavi hrvatskim jezikom poznata je kao kroatistika. S’ obzirom da hrvatski jezik od 1954.godine do odvajanja 1991.godine nije bio zaseban već je činio zajedničku celinu sa srpskim jezikom - srpskohrvatski jezik, većina reči koje čine hrvatski su razumljive i drugim slovenskim narodima. Hrvatska je, ipak, uvek težila da se tuđe reči izbace iz upotrebe, pa su se čak nametali novi pohrvašćeni izrazi i izmišljale reči koje bi se razlikovale od ostalih južnoslovenskih jezika.
Hrvatski jezik spada u zapadnu grupu indoevropskih južnoslavenskih jezika, zajedno sa slovenskim, bošnjačkim, crnogorskim i srpskim jezikom. Zvanično pismo je latinica.. Prema dijalektima, u hrvatskiom jeziku su u upotrebi tri osnovna narečja. Jedino se u Hrvatskoj upotrebljavaju čakavsko i kajkavsko narečje, dok se štokavskim dijalektom služe kako Hrvati, tako I Srbi, Crnogorci i Bošnjaci. Svaka grupa govornika naseljenih na različitim mestima primila je određene elemente drugih jezika i razvila svoj poseban dijalekat. U okviru štokavskog dijalekta su podgrupe: slavonski ( kojim se govori isključivo u Hrvatskoj ), zatim novoštokavski ikavski, jekavski i ijekavski, zapadnoijekavski i istočnobosanski ijekavski. Ujedninjenju hrvatskog jezika najviše je doprineo Ljudevit Gaj, koji je prihvatio štokavsko narečje, ali ga je proširio i drugim dijalektima, te je 1830. godine izdao knjigu o pravilima i uspostavio standardizaciju hrvatskog jezika. Konačno prihvatanje hrvatskog kao posebnog jezika desilo se 17.juna 2008.godine kada je američka međunarodna organizacija za normizaciju jezika odredila oznake “hrv” za hrvatski, a “srp” za srpski jezik. Ova vest se pročula u septembru iste godine i od tada je hrvatski jezik međunarodno priznat.
Međutim, i dalje postoji nesklad između hrvatskog književnog i jezika u neslužbenom i poluslužbenom govoru. Kada se dodaju različiti dijalekti, treba biti oprezan prilikom prevođenja sa hrvatskog na srpski ili druge svetske jezike, kao i prevođenja sa srpskog na hrvatski jezik. Iako su mnoge hrvatske reči slične srpskim, pojedini izrazi se bitno razlikuju i mogu da naprave problem u komunikaciji ukoliko nisu adekvatno shvaćene ili prevedene. Zato je potrebno angažovati stručnjake za prevođenje sa hrvatskog jezika.
Prevodioci za hrvatski jezik kao i sudski tumači za hrvatski jezik u prevodilačkoj agenciji ABC prevodi poseduju ovlašćenje za obavljanje usluga prevođenja i overavanja dokumenata pečatom sudskog tumača. Naši prevodioci i sudski tumači su vrsni govornici hrvatskog jezika, specijalizovani za prevođenje sa hrvatskog jezika u mnogim oblastima. Hrvatska u Srbiji pronalazi pogodno tlo za proširenje poslovanja, te je prisutan veliki broj hrvatskih kompanija na našim prostorima. Samim tim se povećava i potreba za uslugama sudskih tumača i prevodilaca za hrvatski jezik. Naše usluge će Vam trebati za prevođenje različitih dokumenata sa srpskog na hrvatski jezik i obrnuto. To su uglavnom dokumenta u vezi sa stečenim obrazovanjem, različiti sertifikati, vize, vozačke dozvole, izvodi, formulari i dokumenta poput ugovora, dozvole za rad i slično. Obratite se našoj prevodilačkoj agenciji za bilo koju nedoumicu prilikom prevođenja sa hrvatskog jezika na srpski ili bilo koji jezik. Procenu teksta vršimo besplatno!
